Važnost Creta Dubravica leži u činjenici kako je to jedna od posljednjih preostalih cretnih površina u Hrvatskoj. Najljepši pogled na cret i raznovrsnost biljnog svijeta je s platforme. Kako bi se spriječilo svako hodanje i uništavanje staništa, 2020. godine je postavljena nova platforma za promatranje biljaka.
Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda. Područje botaničkog rezervata gotovo je jednoliko pokriveno niskom vegetacijom s mjestimice izraslim grmovima johe, krkavine, breze i vrbe. Jedno od posljednjih nalazišta okrugolisne rosike u Hrvatskoj je cret Dubravica.
Jeste li znali?
Slika rosike je pronašla svoje mjesto i na grbu i zastavi Općine Dubravica.
Cret Dubravica također je dom različitim vrstama biljaka od kojih su posebno značajne tri kritično ugrožene: uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium), močvarna broćika (Galium labradoricum) i bijela šiljkica (Rynchospora alba) te ugrožene vrste gljiva: močvarna patuljica (Galerina paludosa), cretna patuljica (Galerina tibiicystis), cretna vlažnica (Hygrocybe coccineocrenata) i suhoperkina močvarnica (Myriosclerotinia dennisii). Na području creta zabilježene su i dvije vrste vodozemaca, četrdeset tri vrste leptira i sedam vrsta vretenaca, što ukazuje na važnost i očuvanost staništa na tom području.
Nepoznato o poznatome
Okruglolisna rosika, mala biljka mesožderka, tijekom ljeta može uloviti do dvije tisuće kukaca.
Mala biljka mesožderka, okruglolisna rosika, skriva se u cretu u općini Dubravica. Ime rosika potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. S obzirom na to da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. Tentakuli (izbočine na gornjoj površini listova) izlučuju ljepljivu i mirisnu tekućinu koja mami kukce. Kada plijen sleti na list, list se uvija kako bi ga uhvatio sa što većim brojem tentakula. Plijen se zatim usmjerava prema središtu lista gdje su smještene probavne žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju kukaca. Biljka usiše sva meka tkiva, a na listu ostaje sasušen hitinski oklop.
Podijeli članak
